Dobra struktura smjesa za prasad

Kada govorimo o strukturi hrane, mislimo na stupanj usitnjenosti kompletne smjese za prasad – točnije na veličinu čestica i raspodjelu veličine čestica unutar smjese.

Raspodjela veličine čestica kod brašnastih (mljevenih) smjesa za prasad može se vrlo jednostavno odrediti pomoću SCHAUMANN kutije sa sitima (vidi prikaz 1 i video).

Kod peletirane ili drobljene smjese postupak je znatno složeniji. U tom slučaju hranu je potrebno najprije namočiti kako bi se peleti ili prekrupa raspali na svoje sastavne dijelove. Dobivena „juha“ potom se ispire s 10 litara vode kroz poseban toranj sa sitima. Dakle, postupak nije ni brz ni jednostavan.

Ipak, i kod prešanih krmiva moguće je barem okvirno procijeniti je li struktura hrane uzeta u obzir. Ako se mrvica može zdrobiti, a pritom su golim okom vidljivi dijelovi korištenih žitarica, to znači da se uspjelo zadržati grublju strukturu i u prešanom proizvodu.

Za to je potrebna vrlo specifična tehnologija – počevši od mlina i njegovih postavki pa sve do matrice na kojoj se proizvodi prekrupa.

Već u želucu svinje struktura hrane ima velik utjecaj na zdravlje i funkciju tog organa. Idealno bi bilo da sadržaj želuca ima kašastu konzistenciju poput riže na mlijeku. Samo tada se mogu formirati različiti slojevi u kojima se odvijaju različiti procesi.

U gornjem dijelu želuca posebno su aktivni laktobacili (vidi prikaz 2). Te bakterije pomažu neutralizirati eventualno unesene patogene već u želucu. Osim toga, ovdje započinje svojevrsna fermentacija hrane, što olakšava daljnju probavu.
U donjem dijelu želuca ta kaša se miješa sa želučanom kiselinom (solnom kiselinom) koju želudac sam proizvodi. Niska pH-vrijednost djeluje higijenski na hranu. Enzimi koje proizvodi želučana sluznica za razgradnju proteina aktivni su samo u tom kiselom okruženju. Probava biljnih proteina može započeti tek kada pH-vrijednost sadržaja padne ispod 3.
Glavna zadaća želuca je, dakle, pripremiti hranu za daljnju probavu u crijevima. Istodobno želudac djeluje kao barijera protiv patogena, sprječavajući njihov prolazak u crijeva.

plin

posebno osjetljiva sluznica

Laktobacili – podupiru početnu probavu i suzbijaju patogene klice

tanko crijevo

izlaz iz želuca (pilorus)

jaka zakiseljenost želučanog sadržaja – higijenizacija i probava proteina

Ako je hrana previše sitno samljevena, sadržaj želuca više nalikuje pasiranoj juhi. Zbog te tekuće konzistencije ne dolazi do stvaranja slojeva, pa se različite funkcionalne zone ne mogu pravilno razviti.

Posljedica toga je da ne dolazi do dovoljnog sniženja pH-vrijednosti u sadržaju želuca. Iako želudac tada proizvodi čak i više želučane kiseline nego kod grublje strukture hrane, pH-vrijednost u kaši ne pada dovoljno.

U ulaznom dijelu želuca nalazi se posebno osjetljiva sluznica. Kako bi se zaštitila, strogo je regulirana pH-vrijednost u tom području. Ako zbog tekuće konzistencije hrane veće količine želučane kiseline brzo dospiju u taj dio, sluznica mora snažno reagirati – primjerice lučenjem puferirajućih tvari poput bikarbonata.

Dugoročno to preopterećuje prirodni zaštitni mehanizam sluznice.

Rezultat: kod previše fine strukture hrane kod svinja se često javljaju čirevi na želucu, osobito u prednjem dijelu želuca. 

Grublja struktura hrane osigurava zdravlje i funkcionalnost želuca. Omogućuje stvaranje različitih zona u kojima se hrana optimalno priprema za probavu. Istodobno se oralno uneseni patogeni neutraliziraju i sprječava se njihov ulazak u crijeva.

Tko redovito provjerava strukturu hrane i po potrebi prilagođava postavke mlina ili zamjenjuje istrošene dijelove, aktivno doprinosi uspjehu u štali (Erfolg im Stall).

Prednosti grublje strukture hrane sada ne mogu u potpunosti iskoristiti samo proizvođači koji sami miješaju hranu. Zahvaljujući novom careX-faktoru, grublja struktura zadržava se i u našim krmivima za odgoju prasadi.